Nalazi godišnjeg izveštaja Energetske zajednice – Zemlje Zapadnog Balkana

Foto: pexels.com

Sekretarijat Energetske zajednice je 1. novembra 2019. godine objavio Godišnji izveštaj koji sadrži informacije o primeni ključnih propisa Evropske Unije iz oblasti energetike i zaštite životne sredine od strane zemalja članica Energetske zajednice (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Albanija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Kosovo*). Analiza godišnjeg izveštaja Sekretarijata Energetske zajednice za Srbiju objavljena je u posebnom članku RERI-ja pa Srbija nije obuhvaćena ovim tekstom.

* Ovom oznakom ne prejudicira se status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova

Rezime

Čini se da su ambicije zemalja Zapadnog Balkana u vezi sa prelaskom na čistu energiju daleko ispod onih koje postoje u Evropskoj Uniji. Sve veći raskorak sa ambicioznim ciljevima Evropske Unije stvara rizik za ekonomije zemalja Zapadnog Balkana, naročito imajući u vidu najavu uvođenja posebnih carina na emisiju ugljen dioksida (Carbon border taxes), kojim Evropska Unija želi da spreči da zemlje članice imaju samo koristi od integrisanog tržišta bez preuzimanja konkretnih obaveza. Sekretarijat Energetske zajednice smatra da izostanak ostvarenja ciljeva Energetske zajednice utiče na integrisano energetsko i klimatsko planiranje, koje je u ovom trenutku trebalo biti mnogo naprednije nego što zapravo jeste.

I Bosna i Hercegovina

Propisi Bosne i Hercegovine („BiH“) u oblasti nafte i gasa u potpunosti su neusklađeni sa propisima Energetske zajednice. Naime, zakoni u BiH ne predviđaju razdvajanje distributivnih sistema, iako je to propisano Trećim energetskim paketom, te tako državne organizacije koje upravljaju javnim komunalnim uslugama za proizvodnju i snabdevanje kontrolišu i Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBIH) i distributivnu kompaniju Elektroprenos.

Prema izveštaju Sekretarijata Energetske zajednice BiH je i dalje daleko od usvajanja zakona koji bi regulisao tržište gasa. Umesto toga, BiH primenjuje Uredbu Vlade iz 2007. godine koja je u potpunosti u suprotnosti sa prihvaćenim propisima Energetske zajednice. Iz tog razloga Energetska zajednica je protiv BiH pokrenula nekoliko postupaka zbog kršenja preuzetih obaveza. Takođe, prema mišljenju Sekretarijata Energetske zajednice BiH i dalje nije blizu ispunjenju obaveza iz Direktive 2009/119/EC koja reguliše minimalne zalihe nafte i njenih derivata.

Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH je jedina regulatorna agencija među članicama Energetske zajednice čija zakonska organizacija nije u skladu sa zahtevima Trećeg energetskog paketa. Iz navedenog razloga protiv BiH je pokretano nekoliko postupaka zbog kršenja preuzetih obaveza.

Prema poslednjem izveštaju BiH se kreće unazad na planu obnovljivih izvora energije, dostigavši samo udeo od 22,7% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije („BFPE“) u 2017. godini, što je za 2,6 % ispod udela od 25,3% zabeleženog u 2016. godini. Uprkos ovim podacima, Republika Srpska je ukinula podršku projektima dobijanja energije iz vetra. Sekretarijat Energetske zajednice ističe da je neophodno ubrzano reformisati zakonodavni okvir koji reguliše obnovljive izvore energije.

Sekretarijat Energetske zajednice navodi da je neophodno da BiH značajno uveća administrativne kapacitete tela koja se bave procenom uticaja na životnu sredinu, kao i da preduzme korake kojima bi umanjila mogućnost diskrecionog odlučivanja ovih organa.

BiH nije preuzele Uredbu (EU) 347/2013 koja je značajna za realizovanje postojećih strateških infrastrukturnih projekata, i iz tog razloga je Ministarski savet pokrenuo postupak protiv BiH.

II Crna Gora

Usvajanje nacrta Zakona o sigurnosti snabdevanja naftnim proizvodima, koji reguliše način uspostavljanja i upravljanja zalihama nafte u slučaju nužde kao i postupaka u slučaju prekida isporuke naftnih derivata, čeka se još od 2016. godine.

Prema izveštaju Crna Gora je dostigla 40% udela energije iz obnovljivih izvora u BFPE u 2017. godini, čime su prevazišli predviđenih 30,7% za 2017-2018. godinu. Sekretarijat smatra da je potrebno uskladiti strategije i zahteve za izveštavanje o klimi i energetici sa Preporukom o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) kao i odrediti uticaje politika i mera potrebnih za integrisanje sektora.

U pogledu implementacije direktive o velikim ložištima, planirano je isključenje termoelektrane Pljevlja (jedine stare termoelektrane u Crnoj Gori) što znači da će ona moći da ostane u funkciji najviše 20.000 radnih sati između 1. januara 2018. i 31. Decembra 2023. godine (preostalo je još 12.919 radnih sati).

Sekretarijat Energetske zajednice smatra da bi Crna Gora, bez daljeg odlaganja, treba da usvoji preostale podzakonske akte o označavanju proizvoda koji se odnose na energiju kao i da olakša privatne investicije kroz projekte kompanija za energetske usluge (ESCO) i uspostavi funkcionalan sistem za izračunavanje pokazatelja energetske efikasnosti i praćenje implementacije Nacionalnog akcionog plana za energetsku efikasnost (NEEAP).

III Severna Makedonija

Severna Makedonija je jedina ugovornica sa potpuno deregulisanom prodajom gasa na veliko, zbog zanemarljivog udela domaćinstva u potrošnji gasa. Kako tržištem snabdevanja dominira jedan izvor – ruski Gazprom, u skladu sa bilateralnim spoorazumima, tržište je nelikvidno. Sekretarijat Energetske zajednice smatra da je od najvećeg značaja za Severnu Makedoniju da napokon primeni odgovarajući model za razdvajanje operatera, a za to je neophodno razrešiti zastoj koji postoji između države i Makpetrol-a, najvećeg uvoznika gasa.

Sekretarijat navodi da vlada nije usvojila i predala prvi NEEAP u skladu sa Direktivom o energetskoj efikasnosti do 30. aprila 2019. godine, kada je bila dužna da to učini.

U 2017. godini Severna Makedonija je dostigla samo 19,7% udela obnovljivih izvora energije u BFPE, umesto predviđenih 21% za 2017 – 2018. godinu. Zakon o energetici iz 2018. godine uveo je podršku baziranu na konkurenciji (aukcije).

U oblasti zaštite životne sredine, Sekretarijat smatra da nedostaje sistemska primena strateške procene uticaja na životnu sredinu za planove i programe u vezi sa energetskim mrežama. Takođe, prioritet predstavlja pravilna primena Nacionalnog plana za smanjenje emisija, koji je na snazi od 1. Januara 2018. godine, za koju je neophodno obezbediti određeno finansiranje za smanjenje emisija.

Severna Makedonija krši pravne tekovine Energetske zajednice u oblasti infrastrukture, budući da nije preuzela Uredbu (EU) 347/2013 i nije imenovala nadležno nacionalno telo u ovoj oblasti.

IV Albanija

Napredak u strukturnim reformama Albanskog sektora električne energije, prema Sekretarijatu Energetske zajednice, postojao samo na papiru ove godine. Sekretarijat navodi da se operater distributivnog sistema OST, može smatrati potpuno razdvojenim tek nakon prenosa nadležnosti sa Ministarstva infrastrukture i energetike na Ministarstvo finansija i privrede. Takođe, odugovlači se sa funkcionalnim razdvajanje distribucije i proizvodnje, bez navođenja konkretnih razloga za tako nešto. Pokretanje rada na nacrtu mrežnog kodeksa trans-Jadranske naftovodne mreže (TAP) i uspostavljanje modela tržišta gasa u Albaniji najznačajniji su događaji u protekloj godini.

Zbog nepovoljne hidrološke godine i velike zavisnosti od hidroenergije, udeo energije iz obnovljivih izvora u BFPE opao je na 34,6% u 2017. godini, u odnosu na 37,1% u 2016. godini.

Sekrtarijat Energetske zajednice navodi da je uprkos formalnom jačanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti energetske efikasnosti malo toga postignuto od strane Albanije, kao i da postoji neusklađenost sa propisima energetske efikasnosti u suviše oblasti. Neophodno je da Albanija usvoji nedostajuće podzakonske akte i preuzme Direktivu 2012/27/EU o energetskoj efikasnosti.

Sekretarijat smatra da postojanje mnoštva žalbi ukazuje da primena propisa iz oblasti procene uticaja na životnu sredinu još nije dovoljno razvijena kao i da u praksi ne postoje uslovi za efikasno učešće javnosti u odlučivanju. Potrebno je ojačati kvalitet izveštaja o proceni uticaja i samih postupaka u Albaniji, jer nije zabeležen pozitivan napredak u prethodnoj godini. Tokom poslednjeg perioda izveštavanja, Sekretarijatu su podnete dve žalbe na procenu uticaja na životnu sredinu novih hidroelektrana u zaštićenom području.

Primena Uredbe (EU) 347/2013 u Albaniji je posebno hitna zbog njenog potencijala da olakša realizaciju tekućih strateških infrastrukturnih projekata, naročito povezivanja 400 kV nadzemnog dalekovoda (OHL) između Albanije i Severne Makedonije. Očekuje se da će projekat poboljšati sigurnost snabdevanja i opšti rad energetskog sistema Albanije, kao i pozitivno uticati na regionalno tržište i njegovo povezivanje.

V Kosovo*

Sekretarijat Energetske zajednice navodi da je neophodna regionalna integracija Kosova*, otvaranje tržišta električne energije i podsticanje konkurencije na tržištu. Potrebne su izmene i dopune postojećeg zakonodavstva radi uvođenja aukcija za energiju dobijenu iz obnovljivih izvora energije i reforma mehanizma podrške na osnovu premija koje se plaćaju iznad cene električne energije, a ne administrativnih tarifa.

Kosovo* je u 2017. godini dostiglo 22,9% udela energije dobijene iz obnovljivih izvora u BFPE, što je u skladu sa predikcijama za 2017-2018. godinu. Ipak, ovakav ishod je rezultat revizije potrošnje biomase za grejanje od strane domaćinstava, a ne novih ulaganja u obnovljive izvore energije. Zbog neusklađenosti pravnog okvira sa Direktivom o velikim ložištima i Direktivom o industrijskim emisijama, Sekretarijat Energetske zajednice obratio se Ministarskom Savetu. Zagađujuće emisije iz termoelektrana na teritoriji Kosova* koje su regulisane Nacionalnim planom za smanjenje emisija su naročito zabrinjavajuće u pogledu emisije praškastih materija i azotnih oksida.

Hristina Vojvodić, RERI

ostanite toku

Prijavite se za naše objave:

Some description text for this item

RERI je nevladina i neprofitna organizacija, osnovano radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine i održivog korišćenja prirodnih resursa.

© 2023 RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu | Sva prava zadržana

Na vrh