Izvor: N1

Preko 25 000 građana do sada je potpisalo peticiju koju je juče grupa organizacija predala Ministarstvu privrede protiveći se spornoj privatizaciji Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi”.

Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” sledeće godine obeležava 75 godina postojanja. U susret jubileju, ova vodeća naučnoistraživačka organizacija u oblasti zaštite voda u Srbiji i jedna od najuglednijih takvih organizacija u regionu biće privatizovana. Tačnije, prema informacijama dostupnim javnosti, 92% akcija koje su do sada bili u vlasništvu države Srbije, mogu preći u ruke konzorcijumu koji je okupio Milenijum tim, kompanija koja se bavi izgradnjom hidrotehničkih objekata, infrastrukturnih objekata, specijalnim radovima, konsaltingom i građevinskim  inženjeringom.  Pomenuta firma je, između ostalog, angažovana na izgradnji ”Beograda na vodi”, dobila je i 10 miliona evra bespovratne pomoći od države za kupovinu Vranjske banje, dok se pominje i kao mogući izvođač izgradnje beogradskog metroa.

Nije, međutim, u potpunosti jasno koji je konkretan razlog za privatizaciju. Svakako to nije loša finansijska situacija, jer Jaroslav Černi, kako je i generalni direktor Dejan Divac potvrdio, posluje u plusu. Institut Jaroslav Černi učestvovao je u izgradnji najvažnijih hidrotehničkih objekata i sistema na ovim prostorima i nastavlja da učestvuje na sličnim projektima. Institut zapošljava 235 (većinom) visoko obrazovanih radnika, stručnjaka u oblastima kojima se bave. Svojim naučnim analizama i stručnim rešenjima treba da garantuje odgovorno upravljanje vodama na teritoriji cele Srbije. Zbog čega se onda insistira na privatizaciji?

U Javnom pozivu za prikupljanje ponuda koje je u maju objavilo Ministarstvo privrede, kvalifikacioni uslovi za kupovinu Instituta bodu oči. Naime, jedini kvalifikacioni uslov za ponuđače koji je Ministarstvo navelo je visina ponude. Ukratko, ko god da ponudi najviše novca dobija Institut da s njim radi šta mu je volja.

Budući da se Milenijum tim ne bavi naučnoistraživačkim radom, postavlja se pitanje zašto bi takvoj firmi bilo u interesu da kupi naučni institut? Možda zato što bi na taj način olakšali sebi pribavljanje saglasnosti za izvođenje radova upitnih za kvalitet vodosnabdevanja Republike Srbije? Prodajom bi se stručno znanje direktno stavilo u funkciju privatnog interesa, čime se ugrožava stručnost, nezavisnost i integritet Instituta i pravo svih nas na pitku vodu i bezbednu životnu sredinu. 

Milenijum tim je, navodno, rukovodstvu Instituta ponudio formiranje konzorcijuma u kojem bi pored te kompanije bili i generalni direktor Dejan Divac i šest izvršnih direktora koji bi učestvovali sa ukupno 30% u tom konzorcijumu. Po Divčevim rečima, to znači da bi njih sedmorica sa Milenijum timom “srazmerno delila efekte uspeha i neuspeha budućeg poslovanja, što istovremeno znači i obavezu srazmernog ulaganja”. Ovo, iako nije zakonom zabranjeno, u najmanju ruku je problematično i budi osnovanu sumnju na nečiste radnje, imajući u vidu projekte koje Institut realizuje i koji ga tek očekuju, kao i opšte stanje nezavisnih institucija u zemlji.

Povrh svega, na osnovu Zahteva za pristup informacijama od javnog značaja upućenog Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dobili smo informacije koje pokazuju da proces privatizacije nije sproveden u skladu sa Zakonom o nauci i istraživanjima, članu 57.

Naime, obaveza Ministarstva prema ovom zakonu bila je da izradi poseban program na osnovu kog se privatizuje Institut, a koji bi bio upućen Vladi RS na usvajanje, i koji se izrađuje na osnovu mišljenja Nacionalnog saveta za naučni i tehnološki razvoj, posebnog tela u okviru Ministarstva. Ovo je moralo da prethodi procesu privatizacije.

Prema odgovoru Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo nije pripremilo materijal za Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj na osnovu kog bi ovo telo donelo mišljenje, niti je izradilo poseban program na osnovu kog bi se “Jaroslav Černi” privatizovao.

Vezano za  zahtev grupe organizacija i pojedinaca, da se Institut “Jaroslav Černi” proglasi institutom od strateškog interesa, što bi ograničilo njegovu privatizaciju na 49%, Ministarstvo je u odgovoru na Zahtev pristupu informacijama od javnog značaja navelo da nije pripremalo nikakav dokument kojim bi se ovo sprovelo u delu.

Konačno, po ko zna koji put postavljamo pitanje: zašto nadležni organi Republike Srbije rade protivno interesu svojih građana, a u skladu sa željama privatnih kompanija i pojedinaca koji bi da ekspolatišu naša javna dobra?

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti MASA
Inicijativa Pravo na vodu
Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu RERI
Organizacija za očuvanje prirode i životinja – OSNA

ostanite toku

Prijavite se za naše objave:

Some description text for this item

RERI je nevladina i neprofitna organizacija, osnovano radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine i održivog korišćenja prirodnih resursa.

© 2023 RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu | Sva prava zadržana

Na vrh