Zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Srbiji je bilo 6,1 puta više od dozvoljenog tokom 2020. i čak se povećalo u odnosu na 2019. godinu, pokazuje novi izveštaj mreže CEE Bankwatch i Centar za istraživanje energetike i čist vazduh (CREA), u saradnji sa Centrom za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i Regulatornim institutom za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). 

Zemlje Zapadnog Balkana od 2018. imaju obavezu da smanje emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o velikim ložištima. Međutim, tokom 2020. godine 14 termoelektrana u Srbiji obuhvaćenih Nacionalnim planom za smanjenje emisija emitovale su čak 333.602 tona sumpor-dioksida, dok je bilo dozvoljeno 54.575 tona.  

RERI je u januaru 2021. podneo Višem sudu u Beogradu, tužbu protiv JP “Elektroprivreda Srbije”, zbog ugrožavanja zdravlja građana Republike Srbije, a usled višestrukog prekoračenja dozvoljenih emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana Nikola Tesla i Kostolac. 

U martu 2021. godine Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo postupak protiv Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore zbog toga što se termoelektrane nisu uskladile sa emisijama propisanim nacionalnim planovima, već su tokom 2018. i 2019. godine emitovale 6 puta više sumpor-dioksida od onoga što je propisano. 

Kostolac B je najveći zagađivač sumpor-dioksidom u zemlji, kako u pogledu prekoračenja  graničnih vrednosti, tako i u pogledu ukupnog zagađenja koje izlazi kroz njegov dimnjak. Kostolac B je jedina termoelektrana u Srbiji koja je instalirala opremu za odsumporavanje dimnih gasova, a ipak je prekoračila granične vrednosti za SO2 propisane nacionalnim planom za navedeno postrojenje i to skoro 12 puta! To je još veće prekoračenje od onoga tokom 2019. godine kad su emisije SO2 bile 10 puta veće od dozvoljenih. 

China Machinery Engineering Corporation je, navodno, 2017. godine završila ugradnju opreme za odsumporavanje u TE Kostolac B, a uprkos tadašnjim najavama da je postrojenje u probnom radu, ono zapravo nije radilo barem još tri godine. Postrojenje je pušteno u probni rad napokon 23.10.2020. i još uvek traje. 

U aprilu je Ministarka Zorana Mihajlović izjavila da su u Kostolcu B „emisije sumpor-dioksida i praškastih materija niže nego u Evropskoj uniji i da su u skladu sa onim što je propisala Energetska zajednica.“ Takva izjava je u najmanju ruku preuranjena jer stručna komisija još nije utvrdila da je postrojenje za odsumporavanje uopšte podobno za upotrebu, a rezultati iz 2020. dovode u pitanje da li je odsumporavanje zaista funkcionalno kad su se emisije povećale.

U 2020. godini ukupna emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu bila je 2,5 puta veća nego emisija SO2 iz svih elektrana na ugalj u EU. 

Kao rezultat, zdravstveni modeli pokazuju da je bilo skoro 19.000 smrtnih slučajeva od 2018. do 2020. godine zbog ukupnih emisija iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu. Ukupan broj smrtnih slučajeva od 2018. do 2020. godine izazvanih samo prekoračenjem maksimalnih vrednosti u Nacionalnim planovima za smanjenje emisije za termoelektrane na Zapadnom Balkanu iznosio je skoro 12.000. Italija i Srbija su najviše pogođene. 

Očigledno je da Republika Srbija, a ni ostale članice Energetske Zajednice iz regiona, nema nameru da poštuje Ugovor o osnivanju Energetske zajednice. Već tri godine Republika Srbija ne primenjuje NERP čime ugrožava zdravlje, imovinu i prava građana. To zahteva hitnu i konkretnu reakciju Energetske zajednice i Evropske unije.” ističe Mirko Popović iz RERI-ja.  

“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput Vlade Srbije, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja“, kaže Davor Pehchevski iz mreže CEE Bankwatch.  

“Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radnih sati dok se ne ispune standardi emisije, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnike i zajednicu.”  

Izveštaj se nalazi na: 

https://www.complyorclose.org/wp-content/uploads/2021/08/Sr-USKLADITI-ILI-ZATVORITI.pdf

Kontakt 

Mirko Popović 
RERI 
mirko.popovic@reri.org.rs 
Tel. +381 11 451 45 28 

Pippa Gallop 
CEE Bankwatch Network  
pippa.gallop@bankwatch.org 
+385 (0)99 755 9787  
Twitter: @pippagallop 

ostanite toku

Prijavite se za naše objave:

Some description text for this item

RERI je nevladina i neprofitna organizacija, osnovano radi realizacije ciljeva u oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine i održivog korišćenja prirodnih resursa.

© 2023 RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu | Sva prava zadržana

Na vrh